Šakal je veoma rasprostranjen na našim prostorima, sličan je vuku i veoma je vješt predator. Sve češće se ova životinja može sresti u blizini naseljenih mjesta, a razlog tome je njegova priroda - da ne bira plijen. Na njegovom „meniju” često su sitna stoka i živina. Međutim, vrlo je prilagodljiv kada je ishrana u pitanju, pa se nerijetko hrani i strvinama.

Članovi Lovačke organizacije „Zeta” iz Golubovaca u organizovanoj akciji prethodnog vikenda odstrijelili su četiri šakala. U akciji su učestvovali lovci različitih starosnih dobi, pa je najmlađi lovac imao 18 godina, dok je najstariji imao čak 65.

Kako ističe član ove organizacije Zoran Vukotić, ovo je samo jedna u nizu akcija koje se svakog vikenda organizuju na području Zete.

– Naše lovačko društvo svake subote organizuje lov na predatore, odnosno na štetočine. Najčešće se lov organizuje na šakale i lisice koji su i najveći predatori na prostoru Zete i nanose najviše štete lokalnom stanovništvu. Ovog vikenda odstrijeljena su četiri šakala – ističe, između ostalog, Vukotić.

On navodi da su šakali vrlo spretni predatori i da uglavnom napadaju sitnu stoku.

– Šakali pripadaju pordici vukova, veoma su spretni i napadaju sitnu stoku i živinu, a za sobom ostavljaju pustoš. Često napadaju zečeve i fazane, a toliko su sposobni predatori da se vrlo brzo adaptiraju na svaki novi teren. Zato se na lov na šakale moraju voditi lovački psi – navodi, između ostalog, Vukotić.

Prema njegovim riječima svake subote lovci iz zetskog udruženja lovaca, odstrijele po nekoliko šakala, jer im poljoprivrdnici sa ovog područja prijavljuju pričinjenu štetu od ovih predatora.

– Ovog vikenda imali smo malo više sreće, pa smo uspjeli da odstrijelimo čak četiri šakala. Svaki od odstrijeljenih primjeraka bio je težine oko dvadeset kilograma. U akciji je učestvovalo petnaest lovaca, koji su bili podijeljeni u dvije grupe. Lovci se dijele u grupe kako bi pokrili što veći teren, ali im je kao i uvijek primarno da očuvaju divljač i prirodu, pa tek onda odstrijel štetočina – kazao je Vukotić u razgovoru za „Dan”.

Po Vukotićevim riječima šakali su predatori koji se kriju u brdovitim predjelima, ali da se često spuštaju na niži teren kako bi se prehranili.

– Tamo gdje ima dosta vode i brjegova tu im je stanište, ali često se spuštaju u niže predjele kako vi lovili, pa nerijetko prilaze i samim kućama. Radijus njihovog kretanja je baš veliki, pa se zbog toga lov na njih mora dobro i temeljno pripremiti – ističe, između ostalog, Vukotić.

Koliko je spretan predator najbolje govori da ne bira plijen, već napada sve što mu se nađe na putu.

– Napada sve. I ovce i jagnjad, živinu, a za sobom ostavlja pustoš. Zato je jedna od najvažnijih karika u lovu na ove štetočine, dobro obučeni lovački psi. U lovu je bitno da je lovac dobro obučen, ali i dobro utreniran lovački pas mnogo znači. U ovoj akciji psi su bili praktično glavni, i to je veoma česta situacija. Jedno bez drugog ne može. Šakali su izuzetno lukavi, ali zato iskusni lovački psi su veoma bitni – smatra on.

Vukotić je istakao i da je lov na šakale ove subote trajao između dva i tri sata.

– U prosjeku lov na njih traje između tri i četiri sata. Ipak, ovog vikenda smo počeli u osam časova ujutru, a već do deset sati imali smo čak četiri odstrijeljena šakala, zahvaljujući odličnoj organizaciji – kaže Vukotić.

On je istakao i da se Lovačka organizacija Zete dosta dobro bori protiv krivolova, te da rezultati to pokazuju.

– Prilično smo efikasni u borbi protiv lovokradica, i krivolov je na našim lovištima sveden na neki minimum. I sami znate da je nemoguće u potpunosti suzbiti krivolov, ali naša organizacija se dosta uspješno bori protiv toga, i možemo se svrstati u red najsavremenijih i najorganizovanijih lovačkih društava – poručuje Vukotić.

Ističe da je svim članovima ovog društva cilj očuvanje i zaštita prirode, kao i uzgoj i zaštita divljači.

– Naša organizacija ima skoro trista članova, a iz godine u godinu se sve više povećava broj članova. Naročito je pohvalno što je sve veći broj mladih. Kod većine lovaca je primjetno povećanje svijesti o očuvanju prirode i zaštiti divljači u lovištima kojima gazduje naša organizacija, pa tek onda odstrijel – navodi Vukotić.

Smatra i da će se akcije lova na štetočine nastaviti i u narednom periodu, te da će se zetski lovci i dalje truditi da očuvaju prirodu.

– Akcije nastavljamo i u narednom periodu, a daćemo sve od sebe, da suzbijemo štetu koju štetočine nanose poljoprivrednicima, a uz to se i truditi da divljač u lovištima, kao i priroda budu zaštićeni i očuvani – zaključio je, između ostalog, Zoran Vukotić.

M.D.S.

---

Živi pojedinačno i u malim čoporima
Šakal (ili čagalj) je naziv za tri vrste iz porodice pasa, rasprostranjene u Africi, Aziji i jugoistočnoj Evropi.

Životinja veoma slična vuku. Ima šiljatu njušku, duže uši i kraći, debeo rep. Pokriven je kratkom, crvenkasto-smeđom dlakom. Kao i ostali iz porodice pasa, na prednjim nogama ima pet, a na zadnjim četiri prsta sa debelim noktima koje ne može da uvuče. Tijelo mu je dugo oko jedan metar, rep do 25 cm, a težinom dostigne i 15 kg. Veoma dobro i istrajno trči, prevaljujući velike udaljenosti. Živi pojedinačno i u malim čoporima. Uglavnom je noćna životinja. Jazbinu gradi u žbunju ili pod zemljom.

Živi i u stepama, ravnicama obraslim žbunjem, a ponekada i uz močvare. U Evropi živi na Balkanu, u Dalmaciji i u dijelu Mađarske. Jede sve što može da ulovi, ali i lešine, zrnevlje i voće. Mada je plašljiv, napada i domaće životinje.

Ženka u proljeće okoti najčešće osam slijepih mladunaca, koji postaju polno zreli poslije godinu dana.



”Krivolov je sveden na minimum